BOŽIĆ - Svetkovina rođenja Gospodina našega Isusa Krista
Bog Sina svog jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu... I mi smo vidjeli i svjedočimo da je Otac poslao Sina kao Spasitelja svijeta. (1Iv4,9.14)
I doista, Isus je došao na svijet kako bi bio naš brat, kako bismo postali sinovi i kćeri Božji, subaštinici Kristovi, pozvani na vječni život, na zajedništvo s Bogom, lice u lice.
Ant. Pastiri, recite, koga to vidjeste? Recite nam: tko se to na zemlji pojavi? Novorođenoga vidjesmo i zborove anđeoske gdje Boga slave, aleluja!
Božić je svetkovina svega svijeta, blagdan je to koji pjeva o daru života, o susretu s novorođenim Djetetom koje plače u hladnoj spilji u Betlehemu - Betlehem, ecce in hoc parvo terrae foramine- susret s utjelovljenom Božjom riječi, vječnim spasenjem. " Et verbum caro factum est et habitavit in nobis" I Riječ tijelom postade i nastani se među nama. (Iv1,14)
U mrkloj , hladnoj noći nad Betlehemom se pojavilo veliko svijetlo. Stvoritelj i Spasitelj svijeta došao je među nas kao ponizno dijete da pobijedi našu oholost, duhovnu bijedu, da prosvijetli naš život, da omekša " slamu naših nesavršenosti i promijeni je u mekani ležaj za svoje presveto tijelo" (Ivan XXIII Dnevnik duše)
" Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim."
Dječak iz Betlehema neopozivi je dokaz Božje ljubavi prema ljudima. Nema više Židova i pogana, naroda objave i onih kojima je objava uskraćena. Svi su miljenici Božji jer ih Bog ljubi u svome Sinu koji je čovjekom postao. Mali Božić donosi nam život vječni. U njemu se skriva svjetlo svijeta, Istina, Kruh živi, Pastir dobri.
On je s nama u sve dane, kroz sve vrijeme. On je naša radost, smisao našega života. Dođi Isuse, čekamo te!
A iznad svega uzdiže se Marija, majka Gospodinova, ogledalo svetosti. Potpuno prožeta Božjom riječi, ona može postati kolijevka utjelovljene Riječi.
Božić, to nedokučivo otajstvo, najradosniji je blagdan kršćanskoga svijeta. Božić je evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti, blagdan mira, blagdan obnove naše duše, naše vjere, posveta naših obitelji.
Stoga, u radosti i vjeri, poželimo jedni drugima:
SRETAN I OD BOGA BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ!
SVETKOVINA KRISTA KRALJA
Rasprši tamu poganstva , razbistri i otkloni lažno svjetlo krivovjerja. neka ti svi narodi služe, neka te ljube i neka kliču svom Gospodinu: " Tvoja je snaga i tvoje je kraljevstvo u vijeke!" (usp Otk12,10)
Svetkovinom Krista Kralja završava crkvena godina.
Kraljevstvo Kristovo nije od ovoga svijeta. Ti nisi kralj koji ima vojsku, ti nisi kralj koji čezne za vlašću. Ti nisi kralj koji pobjeđuje nasiljem, mržnjom i oružjem. Ti nisi kralj kojemu nitko ne može suditi, ti nisi kralj koji umire i čije ime nestaje u ropotarnici povijesti.
Ti si Alfa i Omega, početak i svršetak, ti si Svevladar. Moć tvojega kraljevstva je istina i ljubav, ljubav prema svima ma koliko te mrzili, prezirali. Ti si Onaj koji je za nas umro i uzašao na nebo, Onaj u kojemu žive sve naše nade i naše spasenje.
Danas kraljevi zemlje za te ne mare, ne priznaju te, u lice ti sasiplju žalosnu faraonovu riječ: Ja toga Gospoda ne znam, niti ću mu služiti!" ( usp Izl 5,2)
Svetkovina Krista Kralja objava je kraljevstva nebeskog i vječnog, kraljevstva istine i pravde, stvaranja novoga čovječanstva, Crkve Kristove u kojoj ćemo kršćanskom kušnjom, preko križa, mučeništva ponovno postati jedno s Bogom, najvišom i prvom istinom.
Križ je njegovo prijestolje s kojega svijet privlači k sebi. "Križu odozgo dolijeće slatkoća, u križu je snaga srca, u križu je radost duha. U križu je najveća krepost, u križu je savršenstvo svetosti." (Nasljeduj Krista)
Svetkovinom Krista Kralja, ujedno se zaključuje Godina vjere koju je 11.listopada 2012. proglasio, sada papa u miru, Benedikt XVI.
" Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!" ( Mt28, 19-20)
To je poslanje koje je Isus povjerio svojim apostolima, to je poslanje Crkve. crkva čuva tu svetu Predaju, s ljubavlju o njoj razmišlja i dijeli je ljudima, jučer-danas-sutra.
Godina vjere poziva nas da se ponovo obratimo Gospodinu, jedinom Spasitelju svijeta.
Naš je život na ovome svijetu prolazan. jedini je vječan Bog bez kojega za čovjeka nema prave radosti.
Stoga, Godina vjere nam je bila poticaj da obnovimo naše svjedočenje vjere i da nastavimo živjeti ljepotu i radost pripadnosti Kristu.
No, kako kaže sv. Ignacije Loyolski: " Prije napada đavao istraži, s koje je strane čovjek slabiji i nemarniji, a tada upravi onamo bojne strojeve, ondje ga pritisne."
Da, i na nas upravljaju putem medija bojne strojeve napunjene otrovnim riječima. Ali mi "znamo kome smo povjerovali!" Kristu, Sinu Božjemu.
U svijetu u kojemu živimo vrši se ljudska volja: volja roditelja, učitelja, političara koji donose zakone. ne pitaju se svi je li ono što oni odlučuju u skladu s Božjom voljom. Vidimo svakodnevno što nam se nameće i čime nas zatupljuju. Upiremo pogled u Isusa koji je za sebe rekao: "Jelo je moje vršiti volju onoga koji me posla i dovršiti djelo njegovo." (Iv4, 34)
PRIKAZANJE BDM - GOSPE OD ZDRAVLJA
"Tko je ova koja dolazi kao što zora sviće, lijepa kao mjesec, sjajna kao sunce"? (Pj6,10)
Ta žena koju proroci Staroga Zavjeta navještaju je Marija, Majka, službenica Gospodnja, žena čije je čitavo biće okrenuto Crkvi, djelu njezina sina Isusa Krista. Bog je svojom milošću pripravio njeno tijelo da postane kolijevkom našega Spasitelja i Otkupitelja.
Poput djece, obraćamo joj se, molimo je, posebno je slavimo i danas kao Gospu od Zdravlja. Po svome odabranju, Marija je posvećena, prikazana Bogu, predodređena za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka. U molitvi s Marijom promičemo dubinu Božje ljubavi i osjećamo svu obnoviteljsku snagu koja iz nje proizlazi.
Marija, znak je pouzdane nade i utjehe, jer uz njen zagovor i kad smo bolesni možemo biti radosni. Marijin život, od Betlehema do Kalvarije, kao i naš život nije bez boli, patnje, žrtava, ali oklijevala nije jer se hranila radošću i vjerom u Svevišnjeg.
Neka Marija bude naše ogledalo u kojega se trebamo svakodnevno ogledati i u kojem ćemo naći odsjaj istinske ljepote i sreće koja ispunja srce.
SVI SVETI
"Smiluj se Gospodine, narodu koji se zove imenom tvojim, Izraelu, kojeg si učinio prvijencem svojim, Jeruzalemu, prebivalištu svome. Ispuni Sion pjesmom u svoju hvalu i Svetište svoje slavom svojom". (Sir 36,11-13)
Blagdan Svih Svetih spomen je na sve kršćanske svece, poznate i nepoznate, na ono mnoštvo veliko iz svakoga naroda koje u radosti stoji pred licem "Jaganjca". Blagdan Svih Svetih poziv je svakom kršćaninu da u cjelokupnom svom životu bude dosljedan zakonima Božjim.
Isus blagoslivlja one koji u svom životu uozbiljuju čestitost, poslušnost, poniznost, iskrenost, milosrđe, one koji žive kako za sebe tako i za druge. " Oni blagoslov primaju od Gospodina i nagradu od Boga, Spasitelja svoga".
Svi Sveti, živi svjedoci novoga neba i nove zemlje, upravljaju naš pogled prema konačnom cilju za koji nas je Bog stvorio. iz smrti u život, iz prolaznosti u neprolaznost iz zavisnosti u slobodu djece Božje.
DUŠNI DAN
Jer tvojim se vjernima, Gospodine, život mijenja, a ne oduzima i pošto se raspadne dom ovozemnog boravka, stječe se vječno prebivalište na nebesima. Pokojničko predslovlje I
Smrt obilježava konac ovozemaljskog života i početak vječnog, duša se dijeli od propadljivog tijela. Ona se susreće s Bogom u posebnom sudu. Dan nakon proslavljene i hodočasničke, slavimo i čistilišnu crkvu u kojoj se neumrla ljudska duša priprema za sjedinjenje s vječnim i svetim. Tim dušama, koje kušnja ognja obvezuje na čišćenje u očekivanju pune nebeske radosti, Crkva posvećuje poseban spomen, potičući nas da se za njih molimo.
Dan je to kada obilazimo grobove naših najmilijih, znanih i neznanih ljudi, dan kada groblja ožive u bojama cvijeća i treptaju svijeća, a nadasve dan ispunjen molitvama koje će utihnuti tek na koncu vremena.
" Tada ćemo biti slobodni i vidjet ćemo,
vidjet ćemo i ljubit ćemo,
ljubit ćemo i zahvaljivat ćemo.
Gledaj, to će doći na kraju, na kraju bez kraja". ( Sv. Augustin)
LISTOPADSKA POBOŽNOST
"Sletite doli, anđeli,
svi sveti i sve svetice,
štovati blagdan veseli
od ružarija kraljice." (M. Čulić)
Zdravo Marijo, Majko Božja, prečasno blago čitavog svijeta .... (sv. Ćiril Aleks.)
Marija, Majka svih majki, Marija toliko ponizna, a toliko uzvišena. Marija, milosti puna, puna ljubavi za svakoga.
Moleći čudesnu molitvu krunice, častimo majku i razmatramo misterije našega spasenja, kako bismo od Isusa Krista izmolili pomoć koja nam je toliko potrebna i očuvali dosljednim naš kršćanski život.
"Svi, dakle, skupa primimo
sveti ružarij na vrime,
i u ružarij častimo
Majke Isusa sveto ime. (M. Čulić)
08.09 Rođenje BDM - Mala Gospa
"Neprijateljstvo ja zamečem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina; on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu" (Post 3,15)
Tko je ta žena određena da se suoči sa Sotonom? To je Marija, proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom danom našim praroditeljima kad su sagriješili. To je Marija koja kaže: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi" (Lk 1,38)
Danas, radujemo se ljudskom stvorenju koje nije takla sjenka grijeha. Božjom milošću, Marija je bezgrješna od rođenja.
Marija, početak je obnove čovječanstva, siguran znak koji svi tražimo. Ujedinjena s Bogom, oslobođena je napasti praznih i prolaznih idola od rođenja preko današnjih dana do svršetka svijeta.
Rođenjem Marije, počelo je naše spasenje. Marija traži da je slijedimo, da i mi kažemo svoje "DA" Bogu kako bi nam umnožio radost, učvrstio nadu, vratio smiješak svojim beskrajnim milosrđem.
Gospo, vrijednu, silnu svak te znade,
K o pomoć ište bez tebe, taj sprema
na let se, a za nj krila ne imade.
(D. Alighieri, Božanstvena komedija, Raj XXXIII)
Sv. Misa na Kapelici u 10.30
Korizma 2013.
Bog pokaza ljubav svoju prema nama ovako: dok još bijasmo grešnici, Krist za nas umrije. Koliko ćemo se više sada, pošto smo opravdani krvlju njegovom, spasiti po njemu od srdžbe? Rim 5, 8-9
Korizma, intenzivno je liturgijsko vrijeme u kojem se kršćani pokorom, čišćenjem, obraćenjem i savršenijim vršenjem kršćanskih dužnosti, pripremaju za proslavu Muke i Uskrsnuća Kristova.
To je vrijeme u kojem se kroz molitvu sjedinjujemo s Isusom da bismo kroz misterij Križa, preporođeni, rasli u kreposti. Korizma započinje Pepelnicom. „ Obratite se i vjerujte Evanđelju“! Pepeo označava čovjekovu grešnost, krhkost. Korizma se treba dogoditi u našem srcu, u našoj duši. Odricanje ima smisao ako u nama umre naše „Ja“ jer Bog se opire oholima, a milost daje poniznima, onima koji se suobličuju s Kristom.
U korizmi razmišljamo o vremenu koje nam je Bog ponudio. Kroz 40 dana pred nas se stavlja konačni cilj – nebo i nebeska proslava kod Oca. Čovjekov put jest traženje spasa.
Korizma je vrijeme ozbiljnosti u kojem smo dublje okrenuti duhovnosti i promišljanju o našim činima. Korizma je put kroz pustinju prema novom izvoru koji nas čisti, krijepi, obnavlja. Spasonosno je biti bliz Isusu i Mariji jer su oni, trpeći, pokazali kako se svaka muka može pretvoriti u uskrsnuće. U Korizmi neizostavna je pobožnost Križnoga puta u kojem od Getsemanskoga vrta preko Golgote do groba razmatramo koliko nas je Krist ljubio. Iz ljubavi prema čovjeku gladnio je, žednio, zlopatio se, bivao popljuvan, bičevan, prikovan za križ, kopljem proboden. Ljubav- to je Krist, to je njegovo poslanje. Ljubav bez križa nije moguća, tko ljubi ne može isključiti patnju, tko ljubi mora opraštati, mora davati.
Krenimo za Kristom, za križem s dubokim pouzdanjem u Gospodina!
Drvo što nosi našu slabost je Gospodnji križ kojim se znamenujemo i koji nas oslobađa od ovozemnog utapanja. Valovi navaljuju, ali nam Bog pritječe u pomoć. ( Sv. Augustin- Misli)
I stazione Pilat osuđuje Isusa na smrt
„ Tada im preda Isusa da se razapne“ Iv 19,16 Tim riječima započinje Via dolorosa.
II stazione Isus uzima na se križ
Turobna povorka od Litostrotosa kreće predvođena lictorom. Za njima zluradi veliki svećenici, farizeji, svjetina… „ Duša mi je sada potresena i što da kažem? Oče, izbavi me iz ovoga časa? ( Iz Evanđelja po Ivanu)
III stazione Isusov pad pod križem
Snaga je Božja oslabila! Uzrok su naši grijesi! „Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe. ( Iz knjige proroka Izaije)
IV stazione Bolni susret s presvetom Majkom
Isus je uzeo ljudsku narav iz paloga roda ljudskoga po Djevici Mariji. Susrečući se s njom na Križnom putu, on se susreće s cijelim ljudskim rodom. Šimun reče Mariji, Majci njegovoj: „Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan- a i tebi će samoj mač probosti dušu. ( Iz Evanđelja po Luki)
V stazione Šimun Cirenac nosi Isusov križ
„Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom“. ( Iz Evanđelja po Mateju)
VI stazione Veronikin velikodušni čin
Nije se plašila progurati kroz red krvnika i svojim velom obrisati popljuvano i krvavo lice Najljepšega među sinovima ljudskim. Servitus amorosa biva naplaćena. Sveta je Veronika dobila njegov lik otisnut o veo. Simbol je to istine koju je Isus naučavao.
VII stazione Drugi Isusov bolni pad
Isusova groza nad opačinama ljudskim nad strahovitom nagrdom „slike i prilike Božje“ bila je tako potresna te on dopusti da se to odrazi na njegovu tjelesnom organizmu: on je opet pao. „ U svijetu imate muku, ali hrabri budite ja sam pobijedio svijet!“ (iz Evanđelja po Ivanu)
VIII stazione Susret s Jeruzalemskim ženama
„Za njim je išlo silno mnoštvo svijeta, napose žena, koje su plakale i naricale za njim.Isus se okrenu prema njima pa im reče: „ Kćeri Jeruzalemske ne plačite nada mnom, nego plačite nad sobom i nad djecom svojom!“ (Iz Evanđelja po Luki) Vidjevši to mnoštvo, vidjevši suze pobožnih žena, Isus im uputi poziv pun milosrđa, poziv na pokoru.
IX stazione Treći mučni Isusov pad
Gospodine, je li ovo posljednji pad, nakon kojeg nema više snage za podizanje? Isus je gledao kako njegova smrt tolikima neće biti uzrok spasenja, kako njegova krv neće saprati mrlje tolikih duša. I evo, opet leži Stvoritelj svega što je stvoreno!
X stazione Isus na Golgoti
Razdijeliše među se haljine moje, za odjeću moju baciše kocku. ( Iz Evanđelja Po Ivanu) Tu je Isus lišen odijela i napojen mješavinom vina s mirom, koju nije htio uzeti. Gospodin je otklonio taj samilosni napitak jer je htio pri svijesti osjetiti gorčinu boli da time dade Ocu potpunu zadovoljštinu.“ Obilno je u njega otkupljenje“ (Ps 130,7)
XI stazione Raspeće
„I kad dođoše na mjesto zvano Lubanja, ondje razapeše njega i te zločince, Jednoga zdesna, a drugoga slijeva“ (Lk 23,33)
XII stazone Isus umire na križu
„ Isus opet povika iza glasa i ispusti duh“ ( Mt 27,30) Neka nam Raspeti Spasitelj svima bude milostiv i ne dopusti da bi njegova krv Za nas bila uzalud prolivena! Rane njegove bila nam hrana i piće koje će nas štititi i braniti!
XIII stazione Isusa polažu Majci u krilo
„ Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj!“ Djevica Marija prima u svoje materinsko krilo pogubljenu i prikazanu žrtvu, žrtvu koju je iz njezina krila oblikovao božanski zaručnik – Duh Sveti. Njegovo trpljenje nastavlja njegova presveta Majka. Daj mi da smrt Sinka nosim Tvog u srcu nježno prosim I da rane poštujem!
XIV stazione Isusa polažu u grob
A na mjestu gdje je Isus bio raspet bijaše vrt i u vrtu nov grob u koji još nitko nije bio položen. Ondje dakle zbog židovske Priprave, jer grob bijaše blizu, polože Isusa. ( Iz Evanđelja po Ivanu) Anđeo je odvalio kamen kojim je grob bio zatvoren, da pokaže da je grob prazan. Non est hic – Nije ovdje! Prazninu anđeo tumači nadnaravnim činom što ga izvede Božja svemogućnost same utjelovljenje Riječi. Tako mrtvačka komorica postade ćelija novoga života, života u Kri
