16.srpnja GOSPE OD KARMELA
" O radosti moja, Gospodine svega stvorenoga, Bože moj! Do kada ću morati čekati na tvoju prisutnost? Kakvo olakšanje daješ onoj koja ne može otpočinuti nego u tebi? O, dugi živote! O, mučni živote! O, živote bez života! O, puka samoćo kojoj nema lijeka! Pa kada, Gospodine, kada? Što da činim, Dobro moje? Da zaželim možda ne čeznuti za tobom? O, Bože moj i Stvoritelju moj! Ti ranjavaš, a ne liječiš ranu!" (Vapaji - Terezija Avilska)
Blagdan Blažene Djevice Marije, Gospe od Karmela, proglašen je 1726. za cijelu crkvu. Karmel, gora u Izraelu, na kojoj je sv. Ilija, prorok, propovijedao i poticao slušatelje na štovanje pravoga Boga, Jahve.
Pučka pobožnost štovanja Gospe Karmelske nastala je na temelju viđenja sv. Šimuna Stocka, trećega po redu generala karmelskoga reda.Šimunu se ukazala Blažena Djevica Marija i tom prigodom dala mu škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umro , biti pošteđen muke u paklu. Na Karmelu su u XII stoljeću boravili eremiti koji su štovali Gospu. Mnoge od njih u XIII stoljeću otjerali su muslimani te su utočiste potražili u Europi.
Papa je odobrio mušku i žensku granu reda. U XVI stoljeću mušku je granu obnovio sv. Ivan od Križa, a žensku sv. Terezija Avilska, utemeljiteljica bosonogih karmelićanki, crkvena naučiteljica.
" Sve što je od Boga, pružalo mi je veliko zadovoljstvo ali svijet me je sputavao." (sv. Terezija)
Sv. Terezija, kćerka Crkve, sveta je cijelim svojim životom. Po uzoru blažene Gospe, Majke Karmelske, Terezija provodi život molitve i razmatranja božanskih istina. Ona duboko proživljava Evanđelje i prvotno pravilo svoga reda. Njen ideal je: Biti savršena koliko je to moguće. Želi postići savršenost savršenosti i nije mogla podnijeti da netko - u nebu -ljubi Boga više od nje. Ona je svjedok nadnaravnih stvarnosti, milosti, svetosti u kršćanskome životu, što i nama danas treba biti duhovna potreba.
U našoj župi, blagdan Gospe Karmelske, štuje se u Sapinim Docima. Procesija i Sv. Misa u 10.30!
Gospe od Kapelice
" O Marijo, ime slatko,
kršćana moćan šćit,
jer ti liječiš srdce svako,
dijeliš mu dobrobit;
do posljednjeg našeg danka
vapit ćemo bez prestanka:
Marijo, mol za nas.
Marija, žena vjere, žena čiji je život - darivanje drugima. Marija je uz Gospodina, a Gospodin je Ljubav.
Čitavo njezino biće okrenuto je prema Crkvi koja je djelo njezina Sina. Biti Majka Božja, znači slijediti Božji put. I na tome putu, od Betlehema do Kalvarije, nije oklijevala - njezin je život - hodočašće vjere. Vjerom je posvetila svaki dan svojega života.
Poslije Navještenja, Marija hita k Elizabeti. Kakva je milost bila u tome posjetu!Koje li ljupkosti u tom Marijinom tri mjeseca dugom posjetu rođakinji Elizabeti. I jedna i druga čuvarice su skorašnjeg majčinstva. Marija s njome dijeli od Boga darovanu joj radost. " Blagoslovljena ti među ženama." ( Lk1,42) Najsvetije je to majčinstvo, majčinstvo koje će spasiti i otkupiti svijet. Marija je od sreće izrekla hvalospjev Bogu, što je njoj, neznatnoj službenici povjerio tako odgovornu zadaću, da bude Majka Božja. Ona je i naša majka kojoj hrlimo, kojoj se okrećemo poput djece. Premda je današnji svijet siromašan jer ne prepoznaje Boga, uputimo se Majci, na dug put obraćenja, kako bismo našli mir, spokoj i ispunjenje u velikodušnom Srcu Marijinu, najljepšem cvijetu katoličke vjere.
O Marijo, utočiste
bijednih svih sirota,
pomoć tvoju kad zaištu
u svojih nevoljah,
zato k tebi se utiču
i srdačno k tebi kliču:
Marijo mol za nas. ( Pjesmarica XIX st.)
