Braćo svećenici, redovnici, redovnice!
Šibenska biskupija ustanovljena je bulom pape Bonifacija VIlI., koja nosi nadnevak 1. svibnja 1298. Sam čin ustanovljenja obavljen je u Šibeniku 28. lipnja iste godine tako da je proglašena Papina bula, posvećen prvi biskup – fra Martin Rabljanin, gvardijan samostana sv. Frane – određene su granice biskupije i posjedi koje je grad Šibenik darovao za uzdržavanje biskupa, kaptola i stolne crkve.
Za stolnu crkvu određena je tadašnja crkva sv. Jakova apostola. Ona je uništena požarom 1380. Ubrzo se počelo razmišljati o gradnji nove, veće katedrale. Konačno, njezina je gradnja započela 1431., a sadašnja velebna katedrala završena je 1536. Posvećena je 1555. godine.
Turska su osvajanja smanjivala prostor biskupije. Nakon Morejskog rata i mirovnog ugovora potpisanog u Srijemskim Karlovcima 26. siječnja 1699. šibenskoj se biskupiji vratio sav prvotni teritorij, ali je i proširena onim dijelom stare kninske biskupije koji je ostao s ove strane granice prema turskom carstvu. Tada uspostavljena granica još i danas označava crtu dodira Hrvatske i Bosne na ovim prostorima, te razgraničuje šibensku i banjalučku biskupiju.
Bulom pape Leona XII. “Locum beati Petri” godine 1828. ukinute su, između ostalih, skradinska i trogirska biskupija. Čitav prostor skradinske biskupije priključen je šibenskoj biskupiji, a od trogirske joj je biskupije priključen zagorski dio, te župa Marina na obali.
Od tada šibenska biskupija uključuje katolike na površini od oko 3.300 km2. Prema popisu stanovništva iz 2021. na tom području živi oko 102.000 stanovnika, od toga oko 86.000 katolika.
Nakon Domovinskog rata sve porušene crkve su obnovljene, a sagrađene su i nove u novoosnovanim župama. Caritas Šibenske biskupije djeluje u Šibeniku i Kninu preko pučkih kuhinja, Doma za beskućnike, Sigurne kuće i niza drugih aktivnosti u nevoljama najpotrebnijih. Godine 2007. osnovana je prva Katolička osnovna škola u Republici Hrvatskoj. Katehetski ured vodi brigu o vjeroučiteljima i vjeronauku u svim školama. Od 2019. otvoren je Interpretacijski centar šibenske katedrale: Civitas sacra.
Biskupija je organizirana u 74 župe, raspoređene u devet dekanata. U 44 župe djeluju redovnici – ponajviše franjevci provincije Presvetog Otkupitelja (40) župa, zatim franjevci provincije sv. Jeronima (1 župa), franjevci konventualci (1 župa), redovnici Spiritanci – Družba Duha Svetoga (2). U 30 župa djeluju dijecezanski svećenici.
Stoga na Božić 2022. otvaramo Godinu zahvalnosti Bogu za sva primljena dobročinstva. Na to velikom obiteljskom ognjištu Šibenske biskupije tolika stoljeća čuva se sveta tradicija, gaji se i predaje vjera u Trojedinog Boga. Vjernici, svećenici, redovnici i redovnice, kršćanske obitelji, župne zajednice okupljene u veliku obitelj biskupije bivaju oazom milosti Božje i čuvarima susretanja s Onim koji je došao i koji će ponovno doći na koncu vremena. Njemu Jedinome neka je slava, čast i zahvalnost naša za sve primljene darove.
Naša različita redovita okupljanja nosit će obilježje zahvalnosti i proslave 725. godišnjice. Nizom posebnih događanja obilježit ćemo ovu godišnjicu, a najvažnija navodimo ovdje kako bi se svi mogli ravnati u pastoralnim planovima svake župe i redovničke zajednice:
– 21. i 22. travnja – Biskupijsko hodočašće u Mariju Bistricu
– 29. travnja – Biskupijski susret mladih
– 26. svibnja – Gospa od Karavaja – Biskupijski dan obitelji
– 25. srpnja – sv. Jakov, katedrala
– 2. kolovoza – Gospa od Anđela, Visovac – Oprosni dan
– 15. kolovoza – Velika Gospa, Vrpolje – Gospa od Vrpolja
– 10. rujna – Sv. Marija u Biskupiji kod Knina – Hodočašće molitvenih zajednica i duhovnih pokreta
– 29. rujna – sv. Mihovil, centralna proslava 725. godišnjice Šibenske biskupije
– 8. – 13. listopada – Zahvalno biskupijsko hodočašće u Rim
– 25. prosinca – Božić, završetak Godine zahvalnosti
Neka dobri Bog udjeli svoje milosti da ga dolično proslavimo, da mu se zahvalimo i da planirano ostvarimo. Sve je u Njegovoj ruci, neka upravlja i vodi kao i kroz proteklih 725 godina.
Neka ova Godina zahvalnosti svakoga potakne na rast u toj kreposti, na prepoznavanje darova Božjih u našim životima, u povijesti našega Hrvatskog naroda, u našoj Šibenskoj biskupiji po svim onim biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama koji su ovdje djelovali i po kojima je Bog držao upaljenim plamen svete vjere. Svi planirani događaji proslave neka budu zalog još jačeg zajedništva, naviještanja i svjedočenja.
Na sve zazivam zagovor nebeske Majke Marije, svetog Jakova, svetog Mihovila i blagoslov Boga svemogućega!
+ Tomislav Rogić, šibenski biskup
