18. listopada, SV. LUKA, evanđelist


Veliča duša moja Gospodina,

kliče duh moj u Bogu, mome Spasitelju,

što pogleda na neznatnost službenice svoje,

odsad će me, evo,  svi naraštaji zvati blaženom. (Lk, 46-48)

 

Pisac blagosti Kristove, kako ga je opisao Dante, jer u njegovom evanđelju prevladava radost, blagost, ljubav. Jedini od evanđelista koji se usredotočio na Isusovo djetinjstvo i ispričao događaje Marijina života. Drevna ga predaja navodi i kao autora nekih vrlo lijepih Gospinih slika koje se i danas časte. Obrativši se na kršćanstvo, Luka postaje sudrug i učenik apostola osobito Pavla. Zahvaljujući Luki, poznate su nam sve uzvišene pojedinosti Pohođenja, Navještenja, Rođenja, poklonstva Triju Kraljeva i Prikazanja u hramu. Zaštitnik je liječnika i umjetnika.  

I gledam more gdje se k meni penje...


 

 

 

I gledam more gdje se k meni penje

i slušam more dobrojutro veli

i ono sluša mene i ja mu šapćem

o dobrojutro more kažem tiho .... (J. Pupačić, 1928.-1971.)

BLAGOVIJEST


 

 

 

O otajstvo, o čudesa,

kakve glase Diva ćuti;

ljubav vodi iz nebesah

Sina Božjeg, da se uputi.

 

Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj. " Ne boj se Marijo! Ta našla si milost u Boga."

Marija postaje kovčeg saveza, mjesto Božjeg nastanjivanja, Božja kolijevka. 

 

Čuvši način, Diva tada

ponizi se i privoli,

službenica činit rada

što je drago Božjoj volji.

 

Marija, ponizna, a tako velika, puna ljepote jer je bez grijeha, prihvaća Božji naum i postaje čuvarica najveće tajne, Božanskog majčinstva i najveće istine koju je Bog za spasenje podario čovjeku. " Raduj se, milosti puna! Ovim anđelovim poklikom započinje Novi zavjet u stvarnome smislu. (Benedikt XVI, Djetinjstvo Isusovo)

 

Bog čovikom, Diva plodna

po Svetome Duhu posta;

s Majke slavom Bogorodna

čudnovato Diva osta. (Antun Kanižlić, 1699-1777)

 

Događaj Marijina navještenja zbio se u priprostoj kući u  galijskome gradu Nazaretu. Galileja i Nazaret bili su od ljudi prezreni ali pred Bogom " zemlja poniznosti" jer Bog svoj pogled svraća na siromaha i čovjeka duha ponizna. ( usp. Iz 66, 1-2)

Blagovijest se slavi u korizmi čime se naglašava radost zbog Božjeg dolaska na zemlju, a isto tako i žalost zbog muke i smrti koja ga čeka.

UZNESENJE BDM - VELIKA GOSPA


 

 

" Divna Djevice u sunce zaodjenuta,

zvijezdama okrunjena,

ti si se toliko svidjela uzvišenom Suncu

da je u tebi svjetlo svoje skrio ...." ( Francesco Petrarca)

 

Marija - osoba koja je u krilo prihvatila veliki događaj Utjelovljenja Sina Božjega i postala mjesto Božje nazočnosti među ljudima. Marija u sebi sabire cjelokupno iščekivanje Izraela, dolazak Mesije, djeteta koje je određeno da kraljuje nad svim narodima. Marija, žena odjevena u sunce, otvorena Bogu u čije srce Sotona nije uspio sebi prokrčiti  put. Marija je prva Božja suradnica u velikom djelu spasenja čovječanstva. Ona je prvina Kristove pobjede, budućnost prema kojoj hodimo. 

Velika Gospa kojom se obilježava Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo, najveći je blagdan posvećen Majci Božjoj. To je kruna Marijina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnoga začeća. Kršćani su naslutili svojom vjerom da je Marija u slavi svoga Sina te su različitim naslovima slavili Gospino uzdignuće. U sakramentu pape Hadrijana I (772-795) ovu svetkovinu po prvi puta zove " Uznesenje svete Marije". 

Papa Pio XII proglasio je dogmu o Marijinu uznesenju na nebo dušom i tijelom, 1. XI 1950. U dogmatskoj buli o uznesenju piše: Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu. Ona je od Gospodina bila uzvišena  sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću. 

Velika Gospa zaštitnica je naše župe. Svete mise su u 10.00 i navečer, u 20.00.

 

SV JOSIP RADNIK


 

Što god radite, zdušno činite, kao Gospodinu, a ne ljudima, znajući da ćete od Gospodina primiti nagradu, baštinu. Gospodinu Kristu služite! (Kol 3, 23-24)

                Sveci, naši su istinski uzori nasljedovanja, uzori čiji je život dosegnuo puninu smisla. Biti svet znači biti " siromašan duhom", biti čist srcem, krotak i milosrdan i imati srce koje kuca za Boga i bližnjega.

                To čisto srce u koje je prodrla Božja svjetlost posjedovao je sv. Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije. Josip prepoznaje Božji zov i prihvaća ga bez prigovora. S Marijom prima Isusa i odgaja ga. Po Božjem glasniku dao mu je ime i zakonski ga prihvatio kao svoje dijete upućujući ga u život. Josip je otvoren za Boga i po Božjoj volji ispunja zadaću glavara Svete Obitelji. Veličina sv. Josipa je u njegovoj samozatajnosti i poniznosti, slijedi Božja nadahnuća i vjerodostojno živi svoj poziv. Nije bio čovjek velikih riječi nego čovjek djela i rada, stoga crkva ga i štuje kao sv. Josipa Radnika, 1. svibnja. On je i primjer povjerenja u Boga i predanog vršenja Božje volje. Prema katoličkoj predaji, smatra se da je sv. Josip umro u rukama Isusa i Marije te se zbog toga štuje kao uzor pobožnog vjernika koji milost prima u trenutku smrti te zagovornikom obitelji, očeva, bolesnih, umirućih. I ova je godina posvećena očevima upravo kroz sliku sv. Josipa.

                Josip, " muž pravedan", svjedok nam je Božje ljubavi u svijetu punom oholosti koji je odbacio Boga i ljudski život. 

Hrvatski Državni sabor 1687. godine donosi slijedeću odluku: "Sveti Josip Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske  u Državnom saboru godine 1687. od redova  i staleža jednoglasno je odabran".

MOLITVA SV. JOSIPU  ( papa Lav XIII)

 

K tebi se, o sveti Josipe, utječemo u svojoj nevolji. (Pošto smo tvoju Presvetu Zaručnicu za pomoć zamolili, molimo pouzdano i za tvoju pomoć) za ljubav koja te je s neoskvrnjenom Djevicom i Bogorodicom vezala i za očinsku ljubav kojom si dijete Isusa grlio, smjerno te molimo da baštinu koju je Isus Krist svojom krvlju otkupio, milostivo pogledaš te našoj nevolji svojom moći u pomoć pritečeš. O brižni čuvaru božanske obitelji, brani odabrano potomstvo Isusa Krista; ne daj, Predragi Oče, da nas okruže zabluda i pokvarenost. Budi nam s neba milostivo u pomoći, o naši jaki zaštitniče, u borbi s vlašću tmine, pa kao što si nekoć dijete Isusa iz najveće pogibli života izbavio, tako i sada brani Svetu Crkvu Božju od svih zasjeda neprijateljskih te nas svakoga pojedinog trajno uzmi pod svoje okrilje da mognemo po tvojem uzoru i tvojom pomoći sveto živjeti, blaženo umrijeti i u nebu vječno blaženstvo zadobiti. Amen.

 

Sveta Misa u Zečevu kod kapelice sv. Josipa 1.svibnja u 18.00!

 

Razni sadržaji

Sunday the 19th. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017