RUJANSKI RAT
17. rujna obilježavamo slavnu akciju oslobađanja rogozničkih vojarni koje su, pune oružja, pale u ruke hrvatske vojske. Veliki plijen raspoređen je po bitnim točkama naše domovine i značajno promijenio tijek rata Šibenika i Dalmacije. Stvoreni su uvjeti za formiranje artiljerijskih formacija. Tako je Šibenik i prvi u Hrvatskoj, za rujanskog rata formirao obalnu artiljeriju ( na Žirju, Zečevu, Smokvici), zatim prve jedinice PZO te prve dvije baterije za podršku snaga na kopnu. Sve su one odmah djelovale.
Zauzimanjem zečevarske bitnice uspostavljena je učinkovita crta zračne obrane čemu smo svjedoci kad su oboreni zrakoplovi jugovojske i antologijskoga poklika Filipa Gaćine: "Obadva, obadva, oba su pala"!
Ratni rujanski podvig bio je prekretnica ne samo za Šibenik već i za cijelu Hrvatsku. Na šibenskom mostu osujećen je plan o Velikoj Srbiji, a Domovinski rat dobio je novi uzlet kako vojni tako i moralni.
Tih teških ratnih dana ugašeno je i mnogo života. Njihova smrt temelj je naše sadašnjosti i putokaz našoj budućnosti. Na njihovoj žrtvi, nesebičnosti, krvi satkana je naša domovina. Stoga, kako kaže psalmista: Nek mi se jezik za nepce prilijepi ako spomen tvoj smetnem ja ikada, ako ne stavim " Hrvatsku" vrh svake radosti svoje! (Ps 137, 6)
OTAJSTVO KRIŽA
U otajstvu križa Krist je prošao najmračnijim dolinama i pustinjama sa svim ljudima. Gotovo pa bismo mogli reći da je Bog u tim trenucima zamalo postao bezbožnik! Bili su to trenuci u kojima je zamalo sišao u pakao ali s ovom razlikom: on je u ovoj strašnoj muci osamljenosti zazvao Boga. Kada netko kaže da ga je Bog napustio ili kada niječe Boga, neka zna da ima brata koji je podnio gorčinu krajnje odvojenosti od Boga poput Golgote. Ako je on pokazao put, tada i mi možemo pronaći put koji vodi iz te osamljenosti. Takva je bila Kristova osamljenost na križu. Šutnja našega Gospodina upila je poput spužve sve zlo ovoga svijeta i zlo je izgubilo svu svoju snagu. Kada se bezbožnik žali na nakaznost ovoga svijeta i na zlo koje u njemu vlada, ne zna li u dubini svoga srca da svijet nije tako zamišljen? On žestinom svojega prigovora potvrđuje da Bog postoji. Da Boga nema, ne bi imao kome prigovoriti; prigovarajući mu, on ima Krista, kojemu se može obratiti za pomoć. (F. Sheen)
PRESVETO SRCE ISUSOVO
U godini velikoga Jubileja, blagopokojni papa Franjo svojom posljednjom enciklikom " Dilexit nos", " Uzljubio nas je", htio je iznova potaknuti pobožnost prema Presvetom Srcu Isusovu. Pobožnost Presvetom srcu Isusovu bila je njegovana od mnogih svetaca npr. sv. Bonaventura, Francisca Rimska, a sv. Ivan Eudes dao joj je teološki temelj. Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova došao je iz francuskog grada Paray- le -Moniala prigodom Isusova ukazanja sv. Margareti Alacoque, 1675. godine. 1765. godine papa Klement XIII dopustio je slaviti blagdan Srca Isusova. Blagdan Presvetog Srca Isusova slavi se u petak nakon blagdana Tijelova. Uoči svete godine 1900. papa Lav XIII uputio je cijeloj Crkvi, posebnu encikliku kojom poziva sve biskupe, vjernike da se te godine 1899. svi posvete na blagdan Srca Isusova njegovu Božanskom Srcu.
U zajedništvu s cijelom Crkvom i mi ćemo učiniti čin posvete Hrvatskog naroda i Hrvatske domovine Presvetom Srcu Isusovu na svetkovinu, 27.6. u 19.00 sati u svim kapelama i crkvama. Neka slavlja započnu zvonjavom zvona koja traje pet minuta.
Dao Bog da pobožnost Presvetom Srcu Isusovu pomogne ljubav Božju za čovjeka i potakne odgovor vjerničke duše u ljubavi prema Bogu i svakom bratu čovjeku. ( dio preuzet iz pisma biskupa šibenskog, Msgr Tomislava Rogića)
O SRCE PROBODENO TI NOSIŠ ZNAMEN DRAG
TO LJUBAVI JE TVOJE A MOJIH GRIJEHA TRAG
NEK HVALJENO I SLAVNO
U SVAKI BUDE ČAS
TO DIVNO SVETO SRCE
U KOM JE JEDIN SPAS.
DAN DRŽAVNOSTI
AKO NE ZNAŠ ŠTO JE BILO
Kažu da sam lud, da je novo vrijeme
i da su prošli dani pjesama za tebe
a meni tako dođe nakon čaše vina
I da ih pitam jel to i vaša domovina
ti si rođen sine u vrijeme slobode
rasti da je braniš kad ti stari ode.
Ako ne znaš šta je bilo nek ti kaže Lika
pitaj svaki kamen našeg grada Dubrovnika
Pitaj Zadar i Kotare, zide Šibenika
ako ne znaš milo moje, upitaj heroje.
Pitaj Dunav šta je bilo oko Vukovara
i Velebit, hladan kamen, nek ti odgovara
jel se Gospa Hercegovska suza naplakala
to upitaj milo moje putem do Mostara. (M.P. Thompson)
ZEMLJO HRVATSKA, BOG TE BLAGOSLOVIO!
SRETAN DAN DRŽAVNOSTI!
