Faustina Kowalska

Božje milosrđe objavljeno u Svetom pismu prisutno je kroz cijelu povijest spasenja. Prošlo stoljeće obilježili su ratovi i zločinački totalitarizam. Stoga je Gospodin htio podsjetiti na tu istinu preko ponizne poljske redovnice, sestre Kowalske, koja je umrla u dobi od samo 33 godine 1938. Ivan Pavao II., koji je iskusio nasilje nacizma i ateističkog komunizma, htio je podsjetiti na poruku Božjeg Milosrđa kao svjetlo nade za nove generacije te je 1980. objavio encikliku "Dives in misericordia", naglašavajući očinsku ljubav Boga koji se saginje nad svaku ljudsku slabost. Upravo je on odredio svetu Faustinu "apostolom Božjeg Milosrđa" i ustanovio odgovarajući blagdan u novom tisućljeću. Faustinina duhovnost ukorijenjena je u njezinom bezuvjetnom povjerenju u Boga, koji kao Otac priskače u pomoć svojoj djeci i pomaže im da duhovno rastu. To povjerenje, u kombinaciji s iskustvom Božjeg milosrđa, rađa želju da se taj dar podijeli s drugima. Sestra Faustina opisala je mnoge svoje susrete s Isusom u svom "Dnevniku", čija je temeljna tema upravo njezina želja da pomogne onima u potrebi, bolesnima, onima koji traže vlastiti put, a posebno okorjelim grešnicima, umirućima i dušama koje pate u čistilištu.  

Koja se poruka širi iz svetišta u Lagiewnicima? Ivan Pavao II. želio je da "svjetlo božanskog milosrđa, koje je Gospodin želio vratiti svijetu po karizmi sestre Faustine, obasja put ljudi trećeg tisućljeća". Iz Lagiewnica se to božansko svjetlo širi svijetom, donoseći oproštenje, radost i nadu unatoč brigama i strahovima koji muče ljudsko srce.

Papa Ivan Pavao II. predosjećao je opasnosti koje bi mogle nastati u raznim dijelovima svijeta i upravo je iz tog razloga, prilikom posvećenja bazilike u Łagiewnicima 2002. godine, povjerio svijet Božjem milosrđu. U svojoj propovijedi rekao je: "Gdje vladaju mržnja i žeđ za osvetom, gdje rat donosi bol i smrt nevinih, potrebna je milost milosrđa da smiri umove i srca i donese mir", ukazujući na učinkovit lijek za tragedije koje se i dalje događaju u raznim dijelovima svijeta i koje nastaju u srcima zaslijepljenima sebičnošću, mržnjom i željom za dominacijom nad drugima. Da bi umovi i srca ljudi nosili istinu, oprost i međusobnu ljubav, potrebna je intenzivna molitva svih ljudi dobre volje.

Papa je rekao 2000. da slijedeći Boga i "usklađujući se s njegovim Očevim srcem, postajemo sposobni gledati svoju braću i sestre novim očima, u stavu velikodušnosti i dijeljenja, velikodušnosti i oprosta. Sve je to milosrđe!" To nije bezbrižna naivnost, jer Isus uvijek poziva svoju djecu na razboritost i odgovornost za svoje obitelji, za svoje zemlje, za sigurnost onih koji su nam povjereni na brigu. Moramo pronaći prikladne načine da pružimo učinkovitu pomoć onima koji danas gladuju i žeđaju, onima koji su bolesni ili progonjeni, a da ne postanemo žrtve političkih igara, vjerskog fanatizma ili čak imperijalističkih ambicija skrivenih pod krinkom suosjećanja. Mislim da nam je danas svima potrebno svjetlo nepogrešive nade.

NACIONALNI SUSRET OBITELJI

Sv. DOMINIK

Dominic de Guzmán potjecao je iz plemićke španjolske obitelji. Ime je dobio u čast svetog Dominika iz Silosa, kojemu je njegova majka, Joanna, bila duboko odana: doista, čini se da je neposredno pred grobom svetog opata molila za rođenje sina. Do adolescencije, Dominik je učio kod ujaka koji je bio svećenik , a zatim je nastavio studij u školama u Palenciji. Kasnije se posvetio teologiji i filozofiji u katedralskoj školi u Valenciji. Njegov milosrdni duh bio je očit od mladosti: kaže se da je tijekom gladi, još dok je bio student, osnovao hospicij za siromašne , pa čak i prodavao svoje knjige kako bi im pomogao. Zaređen je za svećenika u Osmi , gdje je postao kanonik katedrale. Godine 1206. osnovao je samostan u Prouilleu za časne sestre koje su se obratile od albigenske hereze: to je bio prvi korak prema osnivanju Reda propovjednika, koji je kasnije postao poznat kao Dominikanski red. Čak i danas ovaj red ima veliki utjecaj na katoličku vjeru. Red propovjednika, odobren 1216. godine, postavio si je cilj spašavanja duša poučavanjem i propovijedanjem . Dominik je želio da njegovi redovnici prihvate siromaštvo, kako nitko ne bi posumnjao da je njihova karizma motivirana ekonomskim interesima. Također je želio da budu učenjaci, ali i blagi i strpljivi ljudi, sposobni provoditi svoj apostolat s kulturom i visokim moralnim kvalitetama. Utjecaj dominikanaca i danas se proteže diljem Europe i svijeta . Nakon života provedenog u gostoprimstvu i evangelizaciji , Dominik je ostavio ovu duhovnu oporuku pred dvanaestoricom svećenika: " Imajte ljubav, čuvajte poniznost, posjedujte dobrovoljno siromaštvo i ustrajte u molitvi do kraja ." Na dan svoje kanonizacije, papa Grgur IX. rekao je: " U njemu sam pronašao čovjeka koji je u potpunosti ostvario život apostola; stoga ne sumnjam da će im se pridružiti u slavi neba ."

MARIJA MAGDALENA

Ne zna se mnogo o životu svete Marije Magdalene, čiji se blagdan u Katoličkoj crkvi slavi 22. srpnja. Prvi put se pojavljuje u Evanđelju po Luki kao Kristova sljedbenica iz koje je istjerano sedam demona. U Evanđeljima se ponekad povezuje s još dvije žene u Svetom pismu: ženom koja pere Isusove noge uljem i Marijom, sestrom Marte i Lazara.

Gospa od Anđela

2. kolovoza 1208.prisjećamo se obraćenja svetog oca Franje koji se dogodio  u malenoj crkvici svete Marije od Anđela, podno grada Asiza, a u franjevačkoj povijesti ta crkva je poznata kao Porcijunkula. Crkva Gospe od Anđela ili Svete Marije Anđeoske u podnožju Asiza ima posebno značenje za sve franjevačke zajednice te ju se naziva majkom svih franjevačkih crkava.

Dok  slavimo blagdan Gospe od Anđela razmišljamo o Mariji koja je bila izabrana za posebno važnu zadaću. Marija je rekla svoj DA i postala Isusova majka. Ona je Gospa od Anđela ali je istodobno i naša Gospa i naša Majka. Ona je ponizna službenica Gospodnja, uzvišena žena od koje je rođen Isus. Odazvala se Bogu i posve ispunila Božji plan kao ponizna, vjerna službenica Božja. A Bog ju je uzvisio i postavio uza se, među anđele. Bog se u svojoj dobroti ne da nadmašiti. To nam je izvor radosti i utjehe. Blažena Djevica Marija, kako nas uči Crkva, jest posrednica svih milosti koje Bog dijeli bijednom čovječanstvu.