MARIJA - POSREDNICA SVIH MILOSTI

U povijesti svetačke tradicije gotovo da nema sveca koji, kad je dublje bio zahvaćen Božjom ljubavlju, nije istovremeno više zavolio i Mariju, Majku Isusovu. 

U cijelom čovječanstvu uistinu postoji jedna jedina osoba za koju Bog ima samo jednu sliku i u kojoj vlada savršeno podudaranje između onoga što Bog želi da ona bude i onoga što ona jest. Ta je osoba njegova vlastita Majka. Ona jest sve ono što je za nju bilo predviđeno, planirano, zamišljeno. Melodija njezina života odsvirana je upravo onako kako je bila napisana. Providnost je Mariju zamislila, začela i u svom planu vodila kao znak jednakosti između ideala i povijesti, ideje i stvarnosti, nade i ostvarenja.

Biti uz Mariju, znači biti zaštićen od duha ovoga svijeta, biti ispunjen milostima koja teku iz njezina Srca. Mariju častimo, Mariju molimo, Njoj se utječemo u potrebama, u radostima i brigama. Marija je svjetionik našim životima. Marijo, milosti puna! Marijo, posrednice svih milosti! Marija, nebeska Majka koja čini čuda za svoju ljubljenu djecu. Majka je vodila i Bartola, odgajala i nadahnjivala, podigla kao povjerenika Svoje majčinske brige i ljubavi. Tako je iz neizrecive vjere, vjernosti, povjerenja jednog obraćenika nastalo svetište u Pompejima. On se nije odvajao od Krunice. I ta Krunica danas nam je potpora, put, blagoslov. 

Sam Bartolo Longo, apostol krunice, imao je posebnu karizmu. Njegov put ka svetosti osniva se na nadahnuću  koje je začuo u dubini svog srca: " Tko god širi molitvu krunice, spašen je!" na temelju toga on se osjetio pozvanim izgraditi crkvu posvećenu Gospi od Ružarija u Pompejima. Bartolo Longo promicao je kristološko i kontemplativno srce krunice, primivši veliko ohrabrenje i potporu od Lava XIII., pape krunice. 

      

" Zazivaj Mariju! Ne ispuštaj Njezino ime sa svojih usana i nikada ga ne izbaci iz svoga srca! Nasljedujući Mariju nećeš skrenuti s puta. Misleći na Nju, nećeš se izgubiti. Ako si blizu Marije, nećeš pasti. Ona će te štititi i nemaš se čega bojati. Ako te Marija vodi, nećeš se umarati, ako ti Ona pomaže, sigurno ćeš doći u nebo!...Krunica je zbog naše Gospe molitva skromna, intimna, upravo obiteljska..." B. Longo

PRVA LJUBAV SVIJETA

Ženo, o kojoj  je i sam Bog sanjao

Prije nego li je svijet stvorio!

 

Ženo, od koje sam ja rođen

Uz cijenu boli i muka pod Križem!

 

Ženo, koja, makar i nisi bila svećenik,

Ipak si na kalvarijskom brežuljku mogla šaptati:

"Ovo je Tijelo moje", "Ovo je Krv moja",

Jer Onome koji te je spasio, dala si ti ljudski život!

 

Ženo, koja vodiš moje pero,

Što tako tetura nad riječima

Kad govori  o Riječi!

 

Ženo, koja u ovoj dolini suza

Naviještaš nebesko plavetnilo nade!

 

Daj, primi suhe grozdove mojih razmišljanja,

Primi ih od siromašna pisca, koji nema vina,

I moću svojega Sina, poput čuda u Kani,

Novo načini čudo i spasi nečiju dušu-

Ne zaboravivši ni moju vlastitu. (F. Sheen)

ŽIVOT KRISTOV

Njegova smrt nije slučajna ni nepredviđena; a ni on ne govori o svojoj smrti odijeljeno od svoje slave; no o tome da polaže svoj život a da ga opet ne uzme. Ni jedan običan čovjek ne može to reći. Nevidljiva pomoć s neba bila mu je pri ruci.Ovdje je naš Gospodin ustvrdio da ga je Očeva ljubav poslala na zadatak koji na zemlji mora ispuniti. Nije mislio na početak Očeve ljubavi kao ljubavi roditelja prema onome koji je spasio njegovo dijete da se ne utopi. On je već bio vječni Objekt vječne Ljubavi. Ali, sada u ljudskoj naravi dodaje još jedan razlog za tu ljubav, naime, smrt kao dokaz te ljubavi. Jer je bio bezgrešan, smrt nije imala nikakvu moć nad njim. Opet uzeti svoj život bio je dio božanskog plana, kao i položiti ga. Žrtveni jaganjci, koji su se stoljećima prinosili, nosili su grijeh jer im je bila pripisana krivnja, ali oni su bili nijemi patnici i nisu znali da ih vode na žrtvenik. Svećenik je u Starom zavjetu položio svoju ruku na ovcu da je označi  da je krivi za grijeh i da mora biti žrtvovana. No On je dragovoljno preuzeo grijeh da nakon svojega uskrsnuća, kad je Petru dao trostruki nalog da pase njegove jaganjce i ovce, prorekao je da će Petar dati svoj život za njegovo stado, kao što ga je i on dao. 

Ljudi postoje, ali on će im dati život, ne biološki ili tjelesni, nego božanski, život koji nadilazi sve.Taj život ne daje svojim naukom nego svojom smrću. On nije dobri pastir zato što je osigurao ekonomsko blagostanje, nego stoga što će život svoj položiti za svoje ovce. Iznova se pojavljuje križ pod simbolom pastira. Pastir-patrijarh Jakov i pastir -kralj David prelazi u Pastira - Spasitelja, kao da štap postaje pastirski štap, pastirski štap žezlo, a žezlo križ  (F. Sheen)

Pio IX, papa

 

 

Kroz povijest, s vremena na vrijeme, pojavljuju se izvanredni ljudi: izvanredni jer posjeduju neuobičajene kvalitete i očito su pozvani na jednako neuobičajene zadatke. Karizmatični ljudi, s darovima sukladnim njihovoj dodijeljenoj misiji. Ljudi, dakle, Božje providnosti.

Upravo takav, Božjom voljom i Duhom Svetim odabran, bio je i papa Pio IX. Cijeli je njegov pontifikat, dugi, gotovo 32 godine, bio turbulentan. U svim je prilikama bio vjeran zadaćama svoje službe, davao je uvijek prvenstvo Bogu i duhovnim vrijednostima. Bio je i omiljen ali i klevetan. Po stupanju na prijestolje, pomilovao je više od tisuću zatvorenika i zajamčio slobodu prognanima i izbjeglima. No, nikada se nije htio svrstati na bilo čiju stranu u ratu između kralja Karla Alberta Savojskog i Austro Ugarske, papa je proglasio non possumus: poglavar katoličke crkve ne može dići oružje protiv katoličke nacije, dijela tog istog katolicizma. 

1852. uz zalaganje bana Josipa Jelačića papa zagrebačku biskupiju uzvisuje na rang metropolije i nadbiskupije, a nadbiskupa Juraja Haulika imenuje kardinalom.

Papa Pio IX proglasio je dvije dogme: onu o Bezgrešnom začeću, 1854., podsjećajući da u burama ljudskog života u Djevici blista svjetlo Krista, jače od grijeha i smrti i onu o nepogrešivosti Pape (kada govori ex cathedra, odlučujući o pitanjima vjere) 1869. godine tijekom uvodne faze Prvog vatikanskog koncila. Proglašenje dogme o papinoj nepogrešivosti izazvalo je prosvjede liberala u Francuskoj i Njemačkoj, gdje će prosvjednici stvoriti otpadničku Starokatoličku crkvu. Svojim je mudrim savjetima pomagao svetom Don Boscu utemeljiti salezijansku družbu tako da si je zaslužio nadjevak " Don Boscov papa". Njegovim pontifikatom, nestala je i papinska država ali je označilo i duhovno jačanje autoriteta pape. Umro je 7.veljače 1878. Iza njega ostalo je 38 enciklika, a osobito se ističe Quanta Cura i njezin glasoviti dodatak Syllabus errorum, popis osamdeset modernih zabluda koje su se smatrale neprihvatljivima za katoličke vjernike, itekako aktualnih u današnjem vremenu.

3. rujna 2000. papa Ivan Pavao II proglasio ga je blaženim. Njegove riječi i danas odzvanjaju: " U svojemu radu trebamo činiti najbolje što možemo, a zatim se prepustiti Providnosti koja će izliječiti naše ljudske pogreške i nedostatke."

 

Sv. Toma Akvinski

Toma Akvinski rođen je u dvorcu Roccasecca, blizu Napulja, 1226. godine. Rano obrazovanje stekao je u opatiji Montecassino, kamo su ga roditelji odveli kao dijete. Zatim je nastavio studij u Napulju, gdje je imao sreću naići na neke od Aristotelovih spisa, čiju je veliku vrijednost odmah prepoznao. S 18 godina, nakon što je prevladao žestoko protivljenje obitelji, stupio je u prosjački red propovjednika, privučen karizmom svetog Dominika: "Proglašavati Riječ Božju, žarko promišljanu, svečano slavljenu i znanstveno istraženu."
U Parizu i Kölnu nastavio je studij filozofije i teologije kod Alberta Velikog. Postavši magistar teologije u dobi od samo 31 godine, usred polemike svjetovnog klera protiv prosjačkih fratara, zalagao se za slobodu redovnika posvećenih službi univerzalne Crkve i bio je cijenjeni i učeni učitelj na Sveučilištu u Parizu, a kasnije u Bologni, Rimu i Napulju.
Uz svetog Bonaventuru, bio je najveći kršćanski mislilac 13. stoljeća, a Crkvi je ostavio svoja teološka razmišljanja u djelima velike dubine i širine: Catena Aurea, Summa Contra Gentiles i Summa Theologiae, koja je najkreativnija i najoriginalnija sinteza njegove misli. Njegova originalnost leži prije svega u načinu na koji je izrazio vjeru Crkve u kulturi svog vremena, počevši od Svetog pisma i crkvenih otaca te prihvaćajući tada nedavno ponovno otkriće aristotelovske misli.
Toma nije bio samo veliki mislilac, već i čovjek molitve, ponizan i mudar čovjek, koji je spajao strogost svog istraživanja s nježnom odanošću raspetom Kristu i neprestanim dijalogom s Njim. Opisan je kao "najučeniji od svetaca i najsvetiji od učenjaka". Nekoliko mjeseci prije smrti, iznenada je prestao pisati, ostavljajući svoju Summu nedovršenom. "Slama je sve što sam napisao", rekao je onima koji su ga pozvali da dovrši djelo. Sada je bio usredotočen isključivo na susret s Bogom.
Umro je 7. ožujka 1274. na putu na Lionski sabor, u opatiji Fossanova. Svečano je kanoniziran u Avignonu 1323., a proglašen je crkvenim naučiteljem 1567.
Datum njegovog liturgijskog spomena, određen za 28. siječnja, podudara se s prijenosom njegovih relikvija u grad Toulouse.

Više članaka ...

  1. CRKVENI OCI
  2. ISUSOVA MAJKA
  3. OBITELJ - LJUBAV
  4. O BOŽIĆU
  5. ŠUMSKA IDILA
  6. RUJANSKI RAT
  7. OTAJSTVO KRIŽA
  8. GOSPA OD KAPELICE
  9. PRESVETO SRCE ISUSOVO
  10. DAN DRŽAVNOSTI
  11. SVETA POTVRDA
  12. HABEMUS PAPAM
  13. Sv. Marko, ev.
  14. O nutarnjem životu
  15. SPES NON CONFUNDIT
  16. Molitva
  17. ISPOVIJED
  18. SMRT
  19. Sv. Karlo Boromejski
  20. SV. AMBROZIJE
  21. Sv. Margarete M. Alacoque
  22. TEREZIJA OD DJETETA ISUSA
  23. ANĐELI ČUVARI
  24. Sv. Matej, apostol i evanđelist
  25. Sv. Ivan Zlatousti
  26. MUČENIŠTVO Sv. IVANA KRSTITELJA
  27. Sv. Bartol, ap.
  28. MAKSIMILIJAN KOLBE
  29. BLAGDAN GOSPE OD KAPELICE 2024.
  30. 81. obljetnica smrti don Ive Jurčeva
  31. ALOJZIJE GONZAGA
  32. SV KAJO, papa
  33. SV. FRANJO SALEŠKI
  34. MOLITVA
  35. SV. ANDRIJA, ap
  36. SV. FRANJO ASIŠKI
  37. Tjedan solidarnosti s Crkvom i narodom u BiH
  38. Misli
  39. Da se ne zaboravi!
  40. Papa Benedikt XVI
  41. BLAŽENA DJEVICA MARIJA ŽALOSNA
  42. Sv. Franjo Ksaverski
  43. Sv. Ivan Pavao II
  44. Sv. Terezija Avilska
  45. PREOBRAŽENJE GOSPODINOVO
  46. Gospa od Anđela
  47. Sv. Jakov, ap.
  48. NEVINA DJEČICA
  49. SV. PETAR I PAVAO
  50. GOSPA FATIMSKA
  51. O zabrani prolaska
  52. USKRS
  53. Tajne
  54. Nedjelja Božje riječi
  55. Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
  56. Majka Terezija iz Calcutte
  57. Molitva za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca
  58. Božić - Rođenje Gospodnje
  59. Sv. Ivan XXIII, papa
  60. Finale Svjetskog prvenstva
  61. Sv. Antun Padovanski
  62. Da ne ohladni ljubav mnogih
  63. U spomen na Vukovar
  64. Sv. Ivan Trogirski
  65. GOSPA OD POMOĆI
  66. MAJČIN DAN
  67. Crkva Sv. Vida - Sevid
  68. HRVATSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA
  69. Uz spomendan sv. Valentina
  70. Sv. Blaž
  71. 25. nedjelja kroz godinu
  72. Svjetski dan misija
  73. Završetak sanacije i rekonstrukcije zvonika
  74. Uz blagdan Presvetoga Trojstva
  75. PRESVETO TROJSTVO
  76. ADVENT - DOŠAŠĆE
  77. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI
  78. Molbenica Gospi Pompejskoj
  79. MOLITVA ZA JEDINSTVO KRŠĆANA
QualityJoomlaTemplates.com

Razni sadržaji

Tuesday the 12th. Sva prava pridržana © Župa Uznesenja BDM Rogoznica 2008-2017